Alergije na hranu predstavljaju važan javnozdravstveni problem u razvijenim zemljama. U zadnjem desetljeću primijećen je porast učestalosti i ozbiljnosti alergijskih reakcija. Razlog za porast slučajeva alergija na hranu zadnjih godina nije još u potpunosti poznat. Alergije na hranu mogu se manifestirati širokim spektrom simptoma koji mogu varirati, od hroničnih gastrointestinalnih problema do ozbiljnih, po život opasnih anafilaktičkih reakcija.

Manji postotak stanovništva može razviti alergijske reakcije ili biti osjetljiv na određene sastojke u hrani. Posljedice alergijskih reakcija mogu biti vrlo ozbiljne, u rijetkim slučajevima čak i kobne. Iako različita hrana može izazvati reakcije, više od 90 % alergijskih reakcija na hranu je ograničeno na takozvane kritične alergene: kravlje mlijeko, plodovi mora, jaja, riba, kikiriki, soja, orašasti plodovi, pšenica. Sprječavanje alergije na hranu se temelji na izbjegavanju određene hrane.

Iako je više od 160 vrsta hrane izazivalo alergijske reakcije, hrana koja izaziva više od 90 % najtežih alergijskih reakcija je ograničena na 8 vrsta hrane, a to je potvrdila i Codex Alimentarius (međunarodna agencija za hranu).

Najčešći alergeni u hrani:

• Kikiriki;
• Orašasti plodovi (bademi, lješnjaci, orasi, brazilski oraščići, indijski oraščići, pistacije, kesteni);
• Soja;
• Mlijeko;
• Jaja;
• Rakovi (škampi, kozice, jastog, riječni rakovi);
• Ribe;
• Pšenica;
• Školjkaši i ostali mekušci.

Ta hrana se mora navesti na etiketi proizvoda, čak i ako je u vrlo malim količinama. Popis Codexa sadrži i sulfit (u koncentracijama većim od 10 mg/kg) i laktozu, tako da su obaviješteni potrošači koji su preosjetljivi na sulfit ili ne podnose laktozu. Osim toga, popis sadrži sve žitarice koje sadrže gluten (kojeg ne podnose osobe koje boluju od celijakije).

Na deklaraciji je važno naznačiti moguće alergene kako bi se potrošači informisali i zaštitili od mogućih zdravstvenih posljedica.