Ohratoksin A – toksin koga produkuju Aspergillus ochraceus, Aspergillus carbonarius i Penicillium verrucosum – je jedan od najčešćih mikotoksina koji kontaminiraju hranu. Izlaganje ljudi je moguće preko konzumiranja kontaminiranih prehrambenih proizvoda naročito kontaminiranih žitarica i proizvoda svinjskih mesa, kao i kafe, vinskog grožđa i suhog grožđa. Ovaj toksin je nađen u tkivu i organima životinja kao i u ljudskoj krvi i majčinom mljeku. Ohratoksin A kao i većina toksičnih supstanci ima velike razlike u toksičnosti između vrsta i polova.

Jedna od značajnih osobina ohratoksina A je njegova stabilnost pri visokim temperaturama. Kada su namirnice kontaminirane ovim mikotoksinom vrlo ga je teško ukloniti. Industrijski procesi u proizvodnji mesnih proizvoda poput zagrijavanja, soljenja, sušenja i skladištenja nemaju utjecaja na smanjenje okratoksina u konačnom mesnom proizvodu. Jedino, prženjem nekih mesnih proizvoda može rezultirati gubitkom oko 20% ohratoksina.

Ohratoksini predstavljaju potencijalnu opasnost za ljudsko zdravlje. Temeljem pokazatelja kancerogenog učinka ohratoksina na pokusnim životinjama, IARC ga je uvrstio u skupinu 2B, tj. skupinu spojeva mogućih ljudskih kancerogena.

Ohratoksin OTA kontaminira poljoprivredne usjeve i može biti prisutan u žitaricama te proizvodima životinjskog porijekla proizvedenim iz kontaminiranih sirovina. Uvršten je u skupinu mogućih ljudskih karcinogena (skupina 2B) s nefrotoksičnim, neurotoksičnim, mutagenim, karcinogenim, teratogenim i imunosupresijskim djelovanjem. Upravo zbog moguće prirodne kontaminacije žitarica i krmnih smjesa namijenjenih hranidbi životinja za proizvodnju mesa, te mogućeg izravnog unošenja u organizam čovjeka putem kontaminirane hrane, OTA predstavlja rizik za zdravlje ljudi i životinja. U okviru Državnog programa monitoringa rezidua i Državnog plana službenih kontrola i monitoringa hrane za životinje provodi se nadzor kontaminacije mikotoksinima, uključujući i OTA. U cilju zaštite zdravlja potrošača, nužna su daljnja ispitivanja kumulacije OTA u različitim vrstama hrane (mesa) i hrane za životinje te provođenje sistemskog nadzora ovog kontaminanta uz definirane dopuštene količine i primjenu kvantitativnih analitičkih metoda u određivanju ostataka.

Koja hrana sadrži ohratoksin ?

1. Biljni proizvodi – OTA često kontaminira razne usjeve i hranu, uključujući žitarice, grah i proizvode od soje, suho voće, kavu, grožđe i vino, začine, uljarice, pivo, čaj i stočna hrana. OTA se prirodno javlja u drevnih vrsta, osobito u ječmu.

2. Životinjski proizvodi – životinje koje unose hranu koja sadrži OTA uzrokovat će OTA nakupljanje u tijelu. Stoga se OTA često može otkriti u bubrezima, jetri, mišićima, krvi, mlijeku i mliječnim proizvodima.

Kako testirati na OTA ?

OTA tankoslojna hromatografija je najklasičnija kvalitativna metoda p. Lako je popularizirati jer nema zahtjeva za opremu. Uz primjenu tankoslojnih hromatografskih skenera, tankoslojna hromatografija prikladna je za kvalitativno i kvantitativno otkrivanje. HPLC metoda ima veću osjetljivost i može tačno analizirati ohratoksin A u uzorku kvalitativno i kvantitativno. Međutim, instrument je skup i zahtijeva kompliciranu prethodnu obradu uzorka, zahtijeva čišćenje stupca i ne zagađuje hromatografsku kolonu.

Imunološke metode detekcije su biohemijske metode analize koje se temelje na selektivnim reakcijama između antitijela i antigena ili haptena. Obično ima visoku selektivnost i nisku granicu otkrivanja. Široko se koristi za određivanje različitih antigena, polovica antitijela ili antitijela.

Promjena količine i sastava urina tipičan je znak svinja ohratoksin trovanje. Poliurija je vrlo očita manifestacija trovanja. Promjena sastava urina uglavnom je povećanje koncentracije proteina i glukoze u urinu. Krv u urinu ukazuje na ozbiljna oštećenja bubrega.

Ohratoksin A je najotrovniji toksin među ohratoksinima sa širokim rasponom i stabilnim svojstvima. Pravovremene metode otkrivanja i učinkovite preventivne mjere najučinkovitije su sredstvo za smanjenje štete.

Stoga, testirajte svoje proizvode !