U današnje vrijeme, prilikom uzgoja životinja namjenjenih za prehranu ljudi, sve je veća primjena antibiotka koja utiče na prisutnost rezidua u hrani.

Desetljećma se broj rezistentnih bakterija povećava, te je ovaj problem vrlo izražen i aktuelan, te se predstavlja kao pitanje od velikog značaja za javno zdravstvo.

Stručnjaci za zdravlje životinja i čelnici UN -a pozvali su na značajno smanjenje upotrebe antimikrobnih lijekova u hrani za životinje, pošto ona već uzrokuje “tihu pandemiju”.

Prekomjerna upotreba antimikrobnih lijekova u životinjskoj prehrani dovela je do onoga što su čelnici G7 u junu nazvali “tihom pandemijom”.

Izloženost pa čak i malim količinama ostataka antibiotika kroz hranu može uzrokovati razvoj rezistentnih mikroorganizama, razne alergije, promjenu crijevne flore i slično.

Brojne studije su usmjerene i na istraživanja utjecaja termičke obrade na ostatke antibiotika u hrani. Dosadašnje spoznaje nisu dovele do konkretnog zaključka na koje sve načine različiti ostaci antibiotika mogu imati uticaj na zdravlje ljudi zbog čega su potrebna daljnja istraživanja.

Zbog toga je kontrola prisutnosti antibiotika i njihovih tragova u proizvodima životinjskog porijekla nužna te je važno pridržavati se sigurnosnih razina kako prehrambeni proizvodi animalnog porijekla koji su namijenjeni za konzumaciju od strane ljudi ne bi sadržavali nedopuštene količine potencijalno opasnih tvari.

MDK označava najvišu koncentraciju ostatka nastalu kao posljedica upotrebe veterinarskog lijeka (izražena u mg/kg ili μg/kg svježe sirovine) koja može biti prihvaćena prema Pravilniku o maksimalno dozvoljenim količinama farmakološki aktivnih supstanci u proizvodima životinjskog porijekla (za svaku supstancu postoji indivudalna MDK).

U veterinarske lijekove i kontaminante ubrajamo: sulfonamide, kinolone, antihelmintike, kokcidiostatike, uključujući nitroimidazole, karbamate i piretroide, sedative, nestereoidne protuupalne lijekove kao i druge farmakološki aktivne tvari.

Ostaci antibakterijskih lijekova utvrđuju se mikrobiološkim testovima, imunoenzimskim testovima (engl. ELISA; Enzyme linked immuno sorbent assay), ili plinskom hromatografijom (engl. GC – Gas chromatographic) i tečnom hromatografijom pod visokim pritiskom (engl. HPLC – High-perfomance liquid cromatographic).

Potrošači vrlo često iskazuju zabrinutost zbog ostataka antibiotika u hrani životinjskog porijekla.

Prema posljednjem izvješću EFSA-e za 2017. godinu u EU je ispitano ukupno 109.260 uzoraka hrane (mesa, mlijeka, jaja, ribe, meda) od čega je 284 (0,26%) bilo neusklađeno zbog povećane koncentracije antibiotika.

Redovno radite analize propisane odredbama Pravilnika o maksimalnim dozvoljenim količinama farmakološki aktivnih supstanci u proizvodima životinjskog porijekla i tako izbjegnite mogućnost da Vaš proizvod bude proglašen zdravstveno neispravnim.

Kako biste bili upoznati sa tematikom, pratite buduće objave Multi LAB-a u kojima će se govoriti o svakoj skupini veterinarskih lijekova i kontaminanata detaljnije.